Ove godine je 25. godišnjica Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, odnosno najuspješnijeg međunarodnog sporazuma o zaštiti okoliša.

Pogledajte govor djevojčice koji je na 6 min utišao svijet:
     http://www.youtube.com/watch?v=V_66D_SPTN0.

Odlukom Ujedinjenih naroda od 19. prosinca 1994. godine, s ciljem naglašavanja važnosti provedbe Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, 16. rujna proglašen je međunarodnim Danom zaštite ozonskog sloja.

Danas Montrealski protokol broji 196 zemalja članica, od čega je 146 zemalja koje imaju nisku potrošnju tvari koje oštećuju ozonski sloj te imaju dulji period za ukidanje potrošnje ovih tvari u odnosu na zemlje s povećanom potrošnjom. Republika Hrvatska spada u ovu skupinu. Diljem svijeta podsjeća se na čvrstu obvezu zemalja članica Monteralskog protokola o poduzimanju mjera za ukidanjem potrošnje ozonu štetnih tvari. Montrealski protokol je sjajan primjer uspješne međunarodne suradnje i partnerstva razvijenih država i država u razvoju u zaštiti globalnih ciljeva.

Provedbom Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski sloj postignuto je značajno globalno smanjenje emisija ovih tvari u zrak te smanjenje učinka globalnog zatopljenja i promjene klime. Do kraja 2009. godine, Montrealski protokol doprinio je smanjenju više od 98% tvari koje oštećuju ozonski sloj. Ukinuta je proizvodnja i potrošnja klorofluorougljika (CFC) koji su korišteni najviše u rashladnim i klimatizacijskim uređajima, halona za protupožarne sustave i aparate, ugljiktetraklorida koji se koristio u laboratorijima i drugih potpuno halogeniranih CFC-a. Bez provedbe Montrealskog protokola oštećenje ozonskog sloja bilo bi 10 puta veće nego što je danas, što bi izazvalo dalekosežne posljedice na zdravlje ljudi i na okoliš. Od 1. siječnja 2010. godine potpuno je zabranjena uporaba CFC-a, halona i ugljiktetraklorida, osim za posebne namjene.

Provedbom Montrealskog protokola doprinosi se zaštiti ozonskog sloja, ali se utječe i na smanjenje globalnog zatopljenja jer su većina tvari koje oštećuju ozonski sloj ujedno i staklenički plinovi. No ipak, kako se radi o postojanim tvarima čije smanjenje koncentracija u stratosferi sporo opada (nekim tvarima je životni vijek i do 100 godina), stručnjaci predviđaju potpunu uspostavu prirodne ravnoteže stvaranja i razgradnje ozonskog sloja tek sredinom ovog stoljeća. Najveće oštećenje ozonskog sloja od kad postoje mjerenja zabilježeno je u periodu od 21. do 30. rujna 2006. godine iznad Antarktika.

Republika Hrvatska stranka je Montrealskog protokola te je prihvatila sve izmjene i dopune Protokola, a za provedbu ovog međunarodnog sporazuma nadležno je Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva koje provodi niz aktivnosti vezanih uz zaštitu ozonskog sloja: od izrade i provedbe propisa, provedbe projekata kojima se hrvatsko gospodarstvo prilagođava novim tehnologijama i tvarima koje nisu štetne za ozonski sloj, do suradnje s javnošću.

Informatička skupina