Kako nastava Tjelesne i zdravstvene kulture utječe na razvoj aerobnih sposobnosti naših učenika porazgovarali smo s profesoricom Ivanom Nekić. Također smo je pitali da nam objasni neke pojmove ih te statističke analize koja je zapravo prikaz stanja aerobnih sposobnosti učenika 8. b razreda.

Što su aerobne sposobnosti, zašto su bitne i na koji način se razvijaju?

Aerobne sposobnosti se razvijaju aerobnim vježbanjem kod kojeg se stalno pokreću velike skupine mišića čime se povećava rad srca, pluća i mišićnih stanica i poboljšava izdržljivost tijela pokretanjem mišića iz hrane i kisika. Takve vježbe ne izazivaju bol, a osoba se dobro oznoji i zadiše. Primjeri takvog vježbanja su: šetanje, žustro hodanje, trčanje, plivanje, ples, aerobika, vožnja biciklom i romobilom, rolanje i sl. Ovaj oblik vježbanja uključuje veliki broj ponavljanja, vježbe uključuju opterećenja male kilaže ili bez utega i male pauze između vježbi. Nakon 20-tak minuta aerobnog vježbanja, tijelo počinje koristiti uskladištenu masnoću kao gorivo. Redovitim aerobnim vježbanjem ubrzava se rad metabolizma čime tijelo iskorištava kalorije i tijekom odmora.

Zašto je bitno uspoređivanje inicijalnog i finalnog stanja? Što je tranzitivno testiranje?

Inicijalno stanje predstavlja početno stanje aerobnih sposobnosti učenika koje se testira na početku školske godine. Finalno stanje je krajnje, završno stanje za neki ciljani period, koje provjeravamo na kraju školske godine. Tranzitivno stanje je prijelazno stanje aerobnih sposobnosti. Testiramo ga istim testom kako bismo početne rezultate mogli usporediti, te odrediti je li došlo do pomaka u rezultatima odnosno u aerobnim sposobnostima uslijed tjelesnog vježbanja, trčanja.

 Zašto se TZK održava dva puta tjedno, a ne tri put?

Odlukom Ministarstva odgoja i obrazovanja nastava za više razrede odvija se dva puta tjedno.

 Zašto djevojčice trče 600m, a dječaci 800m?

Obzirom da su muškarci prirodno jači s izraženijim rezultatima u motoričkim postignućima od žena, tako su i djevojčice nešto fizički slabije u odnosu na dječake. Stoga su i testovi za provjeru motoričkih i funkcionalnih sposobnosti primjereni prema spolu.

 Što je po vama zdrava prehrana i zašto je bitna?

Zdravom prehranom smatramo unošenje prirodnih namirnica u svoje tijelo redovitom konzumacijom. Potrebno je unositi dovoljno bjelančevina i ugljikohidrata konzumirajući voće, povrće, žitarice, ribu, te meso uz dovoljan unos tekućine, odnosno vode. Pravilnom prehranom dostavljamo svojem tijelu potrebne vitamine, minerale, te energiju za njegovo normalno funkcioniranje, te za pravilan rast i razvoj.

Da li su tranzitivni rezultati koji su dobiveni bolji ili lošiji i zašto?

Rezultati pokazuju mali napredak. Očito je da 2 sata tjelesnog nisu dovoljna za neki značajniji rezultat. Ako se samo dva puta tjedno dodatno podvrgnemo tjelesnom vježbanju naši će se rezultati poboljšati. Tri puta tjedno smatra se rekreativnim vježbanjem, dok se četiri puta tjedno smatra treningom.

Zahvaljujemo učiteljici Nekić na odgovorima iz kojih je jasno da je TZK jako bitan i da većina učenika nedovoljno vježba. Nadamo se da će bar nekoga ovaj  članak potaknuti da se malo se više brine o svojoj fizičkoj aktivnosti i o zdravoj prehrani. Dobro bi bilo da se bar 2 ili 3 put tjedno vježbamo, trčimo ili ti da se bavimo nekim sportom. Ako vam se to ne da onda bar prošećite bar pola sata par puta tjedno kako bi bili zdraviji i izdržljiviji. Kako bi vas dodatno potaknuli u suradnji s učiteljicom Ivanom Nekić snimit ćemo video s jutarnjim vježbama za bolji dan. Nadamo se da će finalni rezultati na kraju godine biti bolji ako se i sami potrudimo.

Lucija Vojnović 7.b