Europski dan jezika utemeljilo je Vijeće Europe 2001. godine "Europske godine jezika" s ciljem poticanja jezične različitosti, višejezičnosti i cjeloživotnog učenja.

Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrijediš. (Latinska poslovica)

Koliko jezika govoriš za toliko ljudi vrijediš! u suvremenoj Europi znači doslovno to. Europski kriteriji (a i hrvatski sve više) nameću kako bez obzira na razinu obrazovanja, prednost pri zapošljavanju imaju osobe s naprednim informatičkim znanjem ili pak poznavanjem stranih jezika.  Ulaskom u Europu, ali i ulaskom stranog kapitala i otvaranjem stranih firmi u Hrvatskoj, biti će potrebno poznavanje stranih jezika i to ne samo jednog stranog jezika (engleski) nego više njih.

Karta europskih jezika

TEŽINA  USVAJANJA  SVJETSKIH  JEZIKA

     Učenje novog jezika daje osobi mogućnost da uđe u mozak te druge kulture. Bez mogućnosti komuniciranja i razumijevanja neke kulture , pravi pristup toj kulturi je ograničen.
     Manjak interkulturalne osjećajnosti može dovesti do nepovjerenja i nerazumijevanja, te nemogućnosti za surađivanje i kompromise, a može dovesti i do svađe.

Ekstremno teški:
Poljski – najteži jezik za naučiti.

Jako teški:
Finski, mađarski i estonski.
Ukrainski i ruski - imaju kompleksnu gramatiku i različit alfabet, ali lakši izgovor.
Hrvatski, srpski, bosanski - imaju kompleksne rodovske sisteme, ali i mnogo vremena.

Donekle teški:
Kineski i japanski - pisanje je vrlo teško.

Prosječno teški:
Francuski - puno glagolskih vremena, ali gramatika nije teška.

Jednostavan:
Engleski - nema roda, čujemo ga svugdje, spelovanje može biti teško. Iako je jednostavan, teško ga je govoriti kao maternji jezik.

ZANIMLJIVOSTI O HRVATSKOM JEZIKU

Hrvatski jezik sadrži 400.000 riječi.

Najkraće hrvatske riječi tvore se od jednog slova: a, u, i, o, k, s.

Gornje Mrzlo Polje Mrežničko – mjesto s najduljim nazivom u Hrvatskoj.

Najduža riječ hrvatskog književnog jezika (zanemarimo li dugačke brojeve koje možemo pisati kao jednu riječ) je:
prijestolonasljednikovica odnosno, izvodeći ga u umanjenicu: prijestolonasljednikovičica te u posvojni pridjevski oblik za ženski rod: prijestolonasljednikovičičina, odnosno u padežu u množini: prijestolonasljednikovičičin ima 31 znak.

Hrvatski jezik je jednim od izvora za umjetni jezik toki pona.

Riječ “paprika” iz hrvatskog je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica. Tako riječ “paprika” postoji u: njemačkom jeziku, francuskom, talijanskom, španjolskom, ruskom, portugalskom, grčkom, bjeloruskom, mađarskom,ukrajinskom, češkom, slovačkom, danskom, finskom, norveškom, švedskom, litvanskom, poljskom, nizozemskom, gruzijskom, irskom, velškom, islandskom, estonskom jeziku i dr.

MUDROSTI O JEZIKU 

Uši su opasnije od jezika.  (njemačka poslovica)

Glava se pozanje po jeziku. (njemačka poslovica)

Kome je jezik brz, tome je um spor. (etiopijska poslovica)

Jezik kosti nema, ali kosti lomi.  (bugarska)

Od dugog jezika kratak je život. (armenska)

Ako ne znaš koga okriviti, okrivi jezik. (indijska)

Strijela ranjava tijelo, a jezik dušu.  (perzijska)

Mač ima samo dvije oštrice, a jezik ih ima na stotine. (vijetnamska)

Uči svoje dijete da drži jezik za zubima, a da govori - brzo će naučiti samo.  (engleska poslovica)

Stavi omču na jezik, dok je nije on tebi stavio. (latinska poslovica)  

Priroda nam je dala jezik i dva uha, da bi nas opomenula da manje govorimo a da više slušamo. (latinska poslovica)

Jezik je bez nogu, ali juri na hiljade milja. (korejska poslovica)

Brži je jedan jezik nego dvije noge. (kineska poslovica)

S jezika kapaju i med i otrov.  (kirgizijska poslovica)

Pametan skriva svoje vrline u srcu, budala ih drži na jeziku.
(mongolska poslovica)

Jezikom se može sav svijet izolirati, ali rukama se teško boriti i s grumenom zemlje. (madagaskarska poslovica)

pripremila informatička skupina